Article author:
Bogdana Vujnović-Gligorić, Antonije Pecikoza
Full article:
Year the article was released:
2013
Edition in this Year:
2
Article abstract:
Aktuelna finansijska kriza zahvatila jerealni i finansijski sektor Republike Srpske. Pored vidnih posljedica koje je ostavila na zemlju, finansijska kriza je otkrila nedostatke sistema i ekonomske politike. Neadekvatne državne mjere i mehanizmi su doveli do pada makroekonomskih agregata, što se odrazilo na ključne posljedice finansijske krize: nelikvidnost, pad proizvodnje i izvoza, povećanje nezaposlenosti, pad životnog standarda, rast siromaštva, itd.
Zbog nedovoljnih poreskih prihoda i prekomjerne potrošnje došlo je do rasta budžetskog deficita. Veći budžetski deficit stvara nepovjerenje i strah kod investitora, koji zahtijevaju veće kamatne stope, što otežava servisiranje budžetskih deficita.
U Republici Srpskoj problemi,specifični za period kriza,su postojali i prije pojave krize, tako da su i posljedice po nju bile izražajnije. Ekonomska valorizacija uticaja finansijske krize na budžet RS je pitanje na koje se želi dobiti odgovor. U tom istraživanju korištene su metode deskripcije i komparacije.
Teže posljedice krize su dijelom izbjegnute i ublažene pomoću fiskalnih stimulanasa i investicija. Sam izlazak iz krize zahtijeva odgovarajuća institucionalna i ekonomska prilagođavanja. Presudnu ulogu u prevazilaženju krize ima država, prije svega kroz vraćanja povjerenja u tržišne institucije, kao i implementaciju mjera za ublažavanje posljedica finansijske krize sa preciznom konstrukcijom njihovog finansiranja.
Zbog nedovoljnih poreskih prihoda i prekomjerne potrošnje došlo je do rasta budžetskog deficita. Veći budžetski deficit stvara nepovjerenje i strah kod investitora, koji zahtijevaju veće kamatne stope, što otežava servisiranje budžetskih deficita.
U Republici Srpskoj problemi,specifični za period kriza,su postojali i prije pojave krize, tako da su i posljedice po nju bile izražajnije. Ekonomska valorizacija uticaja finansijske krize na budžet RS je pitanje na koje se želi dobiti odgovor. U tom istraživanju korištene su metode deskripcije i komparacije.
Teže posljedice krize su dijelom izbjegnute i ublažene pomoću fiskalnih stimulanasa i investicija. Sam izlazak iz krize zahtijeva odgovarajuća institucionalna i ekonomska prilagođavanja. Presudnu ulogu u prevazilaženju krize ima država, prije svega kroz vraćanja povjerenja u tržišne institucije, kao i implementaciju mjera za ublažavanje posljedica finansijske krize sa preciznom konstrukcijom njihovog finansiranja.